NOVO ISTRAŽIVANJE OTKRIVA: Ljudi imaju bolje čulo mirisa od pasa

Novo istraživanje na polju neurologije otkriva da je ljudsko čulo mirisa bolje nego što se do sada mislilo, otkriva u svom novom radu Džon P. Mekgan. “Naše čulo dosta se razlikuje od drugih sisara, ali ne u negativnom smislu već je možda i jače od onoga koje imaju miševi, pacovi i psi”, kaže Mekgan.

NOVO ISTRAŽIVANJE OTKRIVA: Ljudi imaju bolje čulo mirisa od pasa
FOTO: newsweek.rs

Razlog zašto su ljudi potcijenili svoje noseve potiče iz Francuske 19. vijeka kada je ljekar Pol Broka uporedio veličinu ljudskih prednjih režnjeva i oflaktorni bulbus (moždani centar zadužen za miris koji se nalaze odmah ispod ovih režnjeva) sa životinjskim. Tada je utvrdio da životinje imaju veći oflaktorni bulbus (u poređenju sa ukupnom veličinom mozga) i zaključio da vjerovatno zato imaju jače čulo mirisa.

Iako ovaj zaključak nikada nije ispitan, i dalje nas uče da naše čulo mirisa raspoznaje samo oko 10.000 mirisa. Ali za to ne postoji valjan dokaz.

woman-888389-1280_14949456488
Ljudi imaju bolje čulo mirisa od pasa

Za razliku od ljudi, psi imaju organ za miris (nazvan Jakobsonov organ ili vomeronazalni organ) koji ima do 50 puta više receptora za miris od čovjekovog, a pored toga, 40 puta više mozga pasa posvećeno je mirisu nego što je to slučaj sa ljudima.

Ilustracije radi, mogli bismo reći da čovjek može da namiriše kašičicu šećera dodatu u šoljicu kafe, a pas može da namiriše istu količinu šećera u vodenoj površini veličine dva olimpijska bazena.

IMG_1429291673
Postoje posebni mirisi na koje su ljudi osjetljiviji od pasa

I pored toga, postoje posebni mirisi na koje su ljudi osjetljiviji od pasa. Opšte je poznato da ljudi biraju svoje partnere po mirisu, mogu kod drugih da osjete strah i stres i intuitivno po mirisu mogu da utvrde i da li je neko bolestan. Ali ovo je samo dio šire slike.

Način na koji naš mozak prima mirise suština je našeg čula. Nakon što udahnemo kroz nos, ćelije hvataju hemikalije i šalju signale našem oflaktornom bulbusu koji ih prosljeđuje drugim djelovima našeg mozga. Nakon toga se ove informacije povezuju sa našim pamćenjem, emocijama i instinktima. “To je nevjerovatno komplikovan proces koji je potcijenjen”, zaključuje Mekgan.

AUTOR: PinkM/newsweek.rs

POVEZANI ČLANCI

Responsive Menu Clicked Image